ConnyFront

Virtualna terapija


Terapija virtualnom stvarnosti

Koristi se za savladavanje fobija, strahova, PTPS-a, OKP-a i drugih psiho-emocionalnih stanja

VRT (virtual reality therapy) ili terapija virtualnom stvarnosti najčešće se koristi za savladavanje fobija, strahova, PTPS-a, OKP-a i drugih psiho-emocionalnih stanja u kojima je potrebno promijeniti doživljaj na određenu situaciju i anksiozno ponašanje u istoj.
Za to se koristi terapija izlaganja predmetu straha ili ekspozicijska terapija u kojoj osoba uči da se opusti kada se nađe u situacijama koje doživljava opasnim i zastrašujućim.

Virtualna realnost kreira istu vrstu psiho-emocionalne rekacije kao stvarna situacija. Kreirajući umjetnu stvarnost možemo vidjeti koji točan trenutak ili koji scenarij djeluje kao triger za strah ili drugi problem.

Terapija se odvija postupno, korak po korak, pri čemu se osoba izlaže sve intenzivnijoj situaciji kako se smanjuje stupanj straha (sustavna desentizacija).

Sustavna desentizacija sastoji se od nekoliko koraka:

  • Pravljenja liste situacija u kojima osjećate strah ili nemir.
  • Učenja tehnike opuštanja – individualno prilagođene (vježbe disanja, NLP, hipnoza, vizualizacija, progresivna relaksacija, pronalazak sigurnog mjesta i sl.)
  • Vizualizacije situacija koje ste naveli na listi.
  • Prolazak kroz te situacije u virtualnoj stvarnosti.
  • Prolazak kroz te situacije u realnoj stvarnosti.

 

PRIMJER – Strah od lifta (dizala)

Prvo zamišljate kako stojite na vratima lifta, pa stavljate samo jednu nogu unutra, zatim ulazite u lift, nakon toga se vozite liftom. Sljedeći korak je vožnja liftom u virtualnoj stvarnosti dokle god se intenzitet straha značajno ne smanji ili čak nestane. I zadnji korak je vožnja liftom u realnom životu.

Terapiju virtualnom stvarnosti treba ponoviti od 5 do 18 puta – u nekom prosjeku možemo reći oko 8 do 10 puta. Sve ovisi o intenzitetu straha, koliko dugo osoba ima fobiju i uslijed kakvih okolnosti je osoba zadobila fobiju.

Cijena prvog tretmana = 375,00 kn

Cijena sljedećih tretmana ako se dolazi 2x tjedno = 200,00 kn

 

Postoji 5 osnovnih poremećaja straha:

  • Anksioznost – trajno stanje tjeskobe i straha koji nije usmjeren na konkretnu stvar, mjesto, situaciju, događaj. Ovo stanje mogu i ne moraju pratiti i napadi panike
  • Napadi panike – iznenadni i intenzivni ”napadi” straha i velike tjeskobe, koji traju po par minuta
  • Fobije – iracionalni, nerealne i nekontrolirane strahove, koje pokreću određeni predmeti, aktivnosti ili situacije
  • PTSP – postraumatski stresni poremećaj 
  • STS – sindrom traume silovanja (vrsta PTSP-a)
  • OKP – opsesivno kompulzivni poremećaj



Stanja sa kojima radimo:

STRAHOVI I FOBIJE

  • Strah od vožnje u različitim situacijama – simulacija uključujuje gradske ulice, autoceste, tunele i mostove s različitim brzinama, prometom i vremenskim uvjetima.
  • Strah od zatvorenih prostora (klaustrofobija) – simulacija uključujuje: dizala, male skučene prostorija i vlakove velikih brzina.
  • Strah od strojeva za magnetsku rezonancu – simulacija uključujuje
  • Strah od letenja – smulacija uključujuje: čekanje na odlazak, vožnju do zračne luke, ukrcaj, polijetanje, sjedenje na raznim mjestima na avionu (prolaz, srednji, prozor) te let u različitim vremenskim uvjetima, uključujući oluje i turbulencije.
  • Strah od visine – simulacija uključujuje: visoke zgrade, staklena dizala i otvorena konstrukcijska dizala.
  • Strah od paukova (arahnofobija) i žohara – simulacija uključujuje izlaganje 
  • Strah od mraka – simulacija uključujuje
  • Strah od biti sam/a kod kuće – simulacija uključujuje
  • Fobija od igle, strah od injekcija i vađenja krvi iz vene ili prsta – simulacija uključujuje
  • Hipohondrija ili zdravstvena anksioznost – simulacija uključujuje
  • Agorafobija – skup strahova u svezi s javnim mjestima, otvorenim prostorom i mnoštvom ljudi. Rade se simulacije u različitim okruženjima iz kojih se ne može pobjeći (bezizlazne situacije), poput: aviona, ispod mora, napuštanje kuće, vožnja automobilom daleko od kuće i u prometnim gužvama, zaglavljenost u malim i velikim dizalima, hodanje po podrumu i uskim dugačkim hodnicima.

 

POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA

  • Mindfulnes i relaksacija u različitim simuliranim okruženjima koji pomažu aktivirati optimizam.

 

OKP – OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ

  • Agresija – opsesivne misli i osjećaji o tome kako ćete udariti drugu osobu – simulacija bara u kojem ljudi razgovaraju i razgovorom „okidaju“ misli o agresiji. 
  • Higijena – simulacija okruženja u „prljavoj“ podzemnoj željeznici.
  • Higijena – simulacija okruženja u „prljavoj“ bolničkoj čekaonici.
  • Strah za zdravlje sebe i drugih – simulacija situacija sa okidačima opsesivnih misli o tome kako će se nešto loše dogoditi bližnjima, osobama koje vole. 
  • Impuls ili nagon da se skoči sa visine ili nekoga gurne – simulacija situacije u otvorenom dizalu koja okida opsesivne misli o skakanju sa vrha zgrade ili da se nekoga gurne sa vrha zgrade.
  • Strah od vožnje u različitim uvjetima – simulacija različitih uvjeta koji služe kao trening kontrole nad opasnim kompulzijama koje mogu prouzročiti prometne nesreće. 

 

PTSP – POST TRAUMATSKI STRESNI POREMEĆAJ 

  • Strah od vožnje nakon doživljenog prometnog udesa – simulacija vožnje u različitim situacijama i uvjetama vožnje, kao vozač i kao suvozač. 
  • Strah od provalnika – simulacija scene provale u kuću po noći. 

 

STS – SINDROM TRAUME SILOVANJA

  • Strah od vožnje liftom u prisustvu muškarca – simulacije vožnje malim i velikim liftom sa jednim muškarcem i sa grupom muškaraca. 
  • Strah od vožnje podzemnom željeznicom – simulacija mračne prostorije i prisutnosti grupe muškaraca.

 

ADHD – POREMEĆAJ HIPERAKTIVNOSTI I DEFICITA PAŽNJE 

  • Mindfulnes i relaksacija u različitim simuliranim okruženjima koja pomažu poboljšati pažnju i smanjiti hiperaktivnost. 

 

SOCIJALNE I KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

Socijalna fobija je anksiozni poremećaj koji se očituje iracionalnim strahom pri susretu s nepoznatim ljudima ili pri nekom društvenom događanju – druženju s drugim ljudima. 

Kada osobu obuzme toliki strah da počne izbjegavati susrete s ljudima ili odlaske na društvena događanja, tada možemo reći da se radi o fobiji.

Socijalnu fobiju možemo podijeliti na:

 

  • Opću socijalnu fobiju – kada osoba strahuje u svakoj situaciji gdje bi se mogla naći u središtu pozornosti ili jednostavno ima osjećaj da svi gledaju u nju i prate što ona radi. Strah se može očitovati i u nemogućnosti ili poteškoći pri rukovanju, kontaktu očima, jedenju i pijenju pred drugima. Zbog čega osoba počne izbjegavati odlaske u restorane, kafiće, trgovine, kino, kazalište, na plažu ili bilo koje mjesto na kojima se nalazi više ljudi. 
  • Specifičnu socijalnu fobiju – javlja se kod osoba koje trebaju održati neku prezentaciju, govor, predavanje i sl. Ovdje je riječ o strahu od javnog nastupa. Od ovog oblika straha najčešće pate glumci, umjetnici, plesači, glazbenici, trgovci, učitelji, menadžeri ili bilo koje osobe koje inače nemaju problema družiti se sa ljudima, ali ih uhvati užasan strah pred javni nastup. U ovom slučaju strah se očituje kroz suhoću usta, podrhtavanje, vrtoglavicu sa osjećajem nesvjestice i mučninom.

 

SIMULACIJA KROZ VIRTUALNU TERAPIJU OBUHVAĆA:

  • Socijalna fobija u različitim okruženjima (u uredu i salama za sastanke)
  • Strah od intervjua za posao
  • Strah od javnog govora pred različitom veličinom publike – od malih, srednjih, velikih i TED govora
  • Strah od ispita u srednjoj školi i/ili na faksu

Overcome your fears in virtual reality